U dva navrata, u posljednje tri godine, Vlada Federacije BiH naručila je izradu
studije poželjnih modela privatizacije dva telekom operatora – BH Telecoma i Eroneta.
Riječ je zapravo o jednoj studiji koja je naknadno, u proljeće ove godine, inovirana najsvježijim podacima i zajedno s prethodnom studijom čini neraskidivu cjelinu. Posao je povjeren renomiranoj konsultantskoj kući Deloitte, odnosno njenom ogranku u Zagrebu, koja je na ovom poslu zaradila skoro 500 hiljada eura.
Rezultati studije poznati su uskom krugu federalnih ministara, ali ne i federalnim zastupnicima od kojih je Vlada FBiH nedavno zatražila suglasnost za privatizaciju dva telekom operatora. Vlada je naime predložila sinhronu prodaju većinskog vlasništva (po 51 posto) u oba telekom operatora uz obrazloženje da bi takav model bio efikasniji od postupne prodaje kapitala u dva ili tri koraka. Za ovaj model prodaje kabinet premijera Nedžada Brankovića nije ponudio detaljnije obrazloženje, ali je logično pretpostaviti da se takav prijedlog temelji na studiji Deloittea,
piše Slobodna Bosna.
No, stvari stoje bitno drukčije: uprkos skrivanju od javnosti, Slobodna Bosna uspjela je doći do primjerka studije Deloittea u kojoj se jasno predlaže privatizacija u više koraka. U prvom koraku, Deloitte za BH Telecom predlaže prodaju manjinskog paketa od 25 do 30 posto, odnosno zadržavanje većinskog državnog vlasništva od najmanje 60 posto. U drugoj fazi, koju Deloitte nije vremenski precizirao, na tržište vrijednosnih papira Vlada FBiH trebalo bi emitirati 10 posto dionica BH Telecoma čime bi ostvarila daljnje prihode i “pomogla razvoju tržišta kapitala”. Deloitte predlaže da strateški partner “ne dobije bezuvjetno jamstvo da će nastupiti daljnja privatizacija” tako da u daljnjoj budućnosti
Vlada FBiH “može odlučiti želi li poslovnom partneru dati (prodati, op.aut) veći udio u kompaniji”.
Ukratko, Deloitte, za razliku od Vlade FBiH, predlaže prodaju manjinskog pakata od 25-30 posto strateškom partneru, te prodaju dodatnih 10 posto dionica putem lokalne berze, odnosno predlaže zadržavanje “kontinuirane državne kontrole” nad BH Telecomom i Eronetom.
Protiv ovog projedloga federalni premijer Nedžad Branković isturio je neuvjerljiv argument kako nije izvjesno da će među investitorima biti interesa za preuzmanje manjinskog paketa dionica, odnosno da “svi ozbiljni investitori žele kupiti većinski paket dionica”. To međutim nije tačno jer su u Deloitteovoj studiji navedeni brojni primjeri postupne i vrlo uspješne prodaje telekom sektora.