Gledajući tržišna kretanja u regiji neminovno je kako će vrlo vjerojatno u ovoj godini morati doći do vlasničkog restrukturiranja unutar HT-a Mostar.
Na prvom službenom sastanku predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare i mandatara nove federalne vlade Fadila Novalića govorilo se i o privatizaciji telekoma. Jasno je rečeno kako se neće ići u privatizaciju Elektroprivrede BiH i BH Telekoma. Znači li to da će se ići u privatizaciju HT Mostara i EPHZHB?
Sudeći po makroekonomskim tržišnim kretanjima i ponašanju regulatornih agencija za komunikaciju i električnu energiju, da se naslutiti kako će se ići u privatizaciju HT-a Mostar, dok je privatizacija EPHZHB složenija, ali ne i nemoguća. Ono što je vjerojatnije jeste da će zasigurno doći do izmjena u vlasničkoj strukturi HT-a Mostar. Hoće li to biti putem izlaska T-HT-a ili putem privatizacije, tek ćemo vidjeti.
Tko je (potencijalni) kupac?
Gledajući tržišna kretanja u regiji neminovno je kako će vrlo vjerojatno u ovoj godini morati doći do vlasničkog restrukturiranja unutar HT-a Mostar. Do kraja godine Vlada Srbije će krenuti sa nalaženjem privatizacijskog savjetnika za procjenu prodaje dijela udjela od 78,1 posto Telekoma Srbije. U igri, kao glavni igrači za kupovinu udjela, su Deutche Telekom i Telekom Austria, dok se kao zainteresirani spominju i određeni investicijski fondovi iz SAD-a, te EBRD.
Bolji poznavatelji prilika tvrde kako se tijekom ove godine želi obezvrijediti HT Mostar kako bi eventualna prodaja prošla što bezbolnije, na način da se iz tvrtke iscrpi sva likvidna i realna vrijednost.
Ipak, kao najizgledniji kupac najčešće se spominje njemački Deutche Telekom, kojeg preferira i premijer Vučić. Akvizicija Telekoma Srbije od strane DT-a reflektirala bi se na telekom tržište u BiH.
Naime, Telekom Srbije je u 65 posto vlasništvu MTel-a. U scenariju po kojem DT preuzima TS, automatski preuzima i udio MTela.
Budući da preko T-HT-a Zagreb DT grupacija posjeduje 39,1 posto udjela u vlasništvu HT-a Mostar, akvizicijom Telekoma Srbije, DT bi postao vlasnikom i MTela, pa bi se dogodila koncentracija na tržištu, gdje bi se radilo o nelojalnoj konkurenciji i DT bi se morao riješiti jednog od dva vlasnička udjela. To će najvjerojatnije biti udio u HT-u Mostar.
T-HT u upravljačkoj strukturi HT-a Mostar ima dva člana Uprave od četiri. Oni su sredinom prošle godine uz pomoć eksperata T-HT-a Zagreb i svojih sestrinskih tvrtki iz Zagreba pokrenuli procese tržišne i strateške dijagnostike stanja u ovoj tvrtci, što je mnoge poznavatelje stanja na telekom tržištu BiH navelo na razmišljanje kako se radi u biti o procjeni tržišne vrijednosti HT-a Mostar, odnosno uvertiri u prodaju udjela T-HT-a.
Dodajući ovome trenutna upravljačka lutanja uprave ovog poduzeća koja su tvrtku ne samo koštala tržišnog udjela, nego putem procesa bespotrebnih nabavki dovela u negativnu bilancu poslovanja 2014. godine, bolji poznavatelji prilika tvrde kako se tijekom ove godine želi obezvrijediti HT Mostar kako bi eventualna prodaja prošla što bezbolnije, na način da se iz tvrtke iscrpi sva likvidna i realna vrijednost.
Uloga Telemacha
-Najbolji dokaz činjenici kako je proces obezvrjeđivanja tvrtke u tijeku jeste činjenica da se u ovoj godini planiralo poslovati u minusu. U normalnim zemljama to bi značilo smjenu cijele upravljačke strukture, počevši od uprave pa do srednje razine managementa, ali to u HT-u Mostar nije slučaj. Vlasti se mijenjaju, isti ljudi upravljaju, rekao je za Dnevnik.ba član sindikata ove tvrtke, dodavš kako se u javnosti stvara pogrešna pretpostavka kako je za to kriva aktualna federalna vlada.
Određene struje unutar HDZ-a pripremaju teren da u vlasništvo HT-a Mostar uvedu Telemach, bilo putem udjela T-HT-a ili pokretanjem procesa „privatizacije gubitaša”.
-Međutim, podjednaku krivicu za negativno poslovanje snosi T-HT koji kao manjinski vlasnik praktično upravlja kao većinski. Cilj vlade je slabljenjem HT-a Mostar jačati BH Telekom, dok je cilj T-HT-a izvući sve ono što ima vrijednost iz tvrtke, te onda jednostavno napustiti tvrtku, rekao je naš sugovornik.
Izrečene teze dobivaju smisao kada se vidi kako posljednjih tjedana BH Telekom intenzivno polaže optičku infrastrukturu po zapadnom dijelu grada Mostara, gdje HT Mostar posluje kao dominantni operater. S druge strane, član nove uprave T-HTa u Zagrebu Thorsten Albers prošle godine na jednoj konferenciji je govorio o tome kako će T-HT u BiH ulagati u VMNO infrastrukturu (virtual mobile network operator) što je ostalo nezapaženo u bh. medijima. Drugim riječima, to bi značilo da T-HT ulazi u investiciju dodatne mobilne licence, što je naznaka da uistinu postoji namjera napuštanja HT-a Mostar, gdje već posjeduje Eronetovu licencu za mobilnu telefoniju.
O svemu ovome nedavno je govorio i član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazavši kako su ‘’loša uprava i loše upravljanje doveli HT Mostar pred uništenje’’.
Govorkanja kako određene struje unutar HDZ-a pripremaju teren da u vlasništvo HT-a Mostar, bilo putem udjela T-HT-a ili pokretanjem procesa „privatizacije gubitaša”, kako je rekao Novalić, uvedu Telemach puno su bliže neutemeljenoj namjerno plasiranoj spekulaciji nego realnom scenariju.
Mediji su posljednjih dana obljavivali niz napisa kako ovaj kabelski operater posluje na crno, jer nema licencu za distribuciju audiovizualnih usluga, što je potvrdio i RAK. No ne samo da su nastavili sa djelatnošću, nego su se proširili i na usluge telefonije, te neometano nastavili poslovanje.
O ovom pitanju prošle godine se očitovao i Ured ombudsmena za zaštitu potrošača tvrdeći da Telemach grubo krši osnovna prava potrošača koji koriste usluge navedenog operatera.
-Uvažavajući navedene zakonske odredbe, ako telekom operater, u ovom slučaju Telemach, nema dozvolu od Regulatorne agencije, isti nelegalno pruža usluge. Takva pojava ima za posljedicu grubo kršenje osnovnih prava potrošača koji koriste usluge navedenog operatera, pojasnila je tada Ljubica Čolović, pomoćnica ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.
Ljubica je čak pozvala i RAK na reakciju jer je ‘’jedna od osnovnih djelatnosti RAK-a sprečavanje nelegalnog pružanja telekomunikacijskih usluga i nelegalnog emitiranja ili distribuiranja radio i TV programa”.
No istina je nije tako crno-bijela. Telemach je svoje obveze ispunio, a državne institucije nisu. Ne mogu se dogovoriti oko nadležnosti ili pak ne rade svoj posao.
Godina turbulencija
Neki tvrde i kako uz pogodovanje Telemachu u odobravanju poslovanja bez licence, RAK kroz proces deregulacije tržišta uvelike pogoduje ovom kablovskom operatoru. Spominje se slučaj veleprodajne analize infrastrukture telekom operatera, s kojim RAK u ovoj godini namjerava naložiti kablovskim i manjim operaterima pristup kanalizacijskoj i drugoj infrastrukturi dominantnih operatera.
Kako je Telemach praktično otkupio tržišne udjele većine manjih kabelskih operatera, kao dio te priče tvrdi se kako to znači da se Telemachu omogućuje pristup kanalizacijskoj infrastrukturi HT-a Mostar i BH Telekoma. Budući da BH Telekom posluje u dobiti i da je ovaj operater praktično jedini u pravom smislu dominantan u BiH, u slučaju provedbe ove odluke najveću cijenu bi platio baš HT Mostar. A Telemach ima svoju kanalizacijsku strukturu! No što zna običan puk o tomu.
Dragan Šolak, alfa i omega Telemacha na nedavnoj konferenciji je izrazio namjeru ulaska na hrvatsko tržište, koje je inače zatvoreno od T-HT-a i VIP-a, odnosno Deutche Telekoma i Telekom Austrie. Udio u HT-u Mostar i jači ulazak na distribucijsku mrežu ovog operatera bio bi mu ulazna karta na to ciljano tržište.
Bilo kako bilo, 2015. godina će biti godina velikih turbulencija na telekom tržištu u BiH. Hoće li se ići u prodaju obiteljskog srebra, što su indirektno najavili predsjednik Federacije i novi federalni premijer, ne može se reći sa sigurnošću.
Izjave Dragana Čovića u intervju na Face TV-u, spomenuti susret Čavare i Novalića, ali i planiranje poslovanja u minusu HT-a Mostar naznaka su tektonskih poremećaja na telekom tržištu u BiH. Što će se na kraju dogoditi nitko ne zna, jednako kao što nitko ne zna što će biti sa 1200 djelatnika tvrtke HT Mostar
Ivo Jurišić / Dnevnik.ba
