Prodaja telekoma u okolnostima koje vladaju u Federaciji, ekonomskoj situaciji i neriješenim zakonskim okvirima, te stanjem unutar telekoma je neprihvatljivo, stav je sindikata dva telekom operatera čiju je prodaju najavila federalna Vlada.
Promjena raspoloženja i stavova federalnog premijera Fadila Novalića kada je u pitanju prodaja Hrvatskih telekomunikacija (HT) Mostar i BH Telekoma sindikatima je čudna, te se pitaju zašto je premijer “promijenio ploču” nakon posjete turskog premijera Recepa Taypa Erdogana.
Predsjednik Sindikata HT-a Mostar i član Glavnog odbora Saveza samostalnih sindikata BiH Pero Obad analizirajući dobre i loše strane privatizacije dva telekoma u Federaciji kaže kako je previše argumenata i loših primjera u svijetu kada je u pitanju privatizacija da bi radnici pristali na to. I on smatra simptomatičnim promjenu Novalićevog stava nakon posjete turskih zvaničnika, te podsjeća kako su turska poduzeća unazadila niz bh. tvrtki, što se najbolje oslikava u slučaju BH Airlinesa, Energopetrola ili Naftnih terminala Federacije.
Vlasnička struktura
-O eventualnoj privatizaciji javnih dobara i resursa u BiH mora se obaviti rasprava u Parlamentu BiH i o tim pitanjima se prethodno mora donijeti poseban zakon, pa tek onda da se vidi što je to sa stanovišta ustava i zakona u nadležnosti entiteta i za koja su dobra nadležni entiteti, kaže Obad. Ukoliko ipak Vlada FBiH predloži da se ide u djelomičnu ili potpunu privatizaciju telekom sektora sindikati smatraju kako na Parlamentu FBiH treba donijeti poseban zakon vodeći računa da je HT već djelomično privatiziran i da je država vlasnik 50 posto, a u BH Telekomu 90 posto.
-Vlasničku strukturu ne ističemo samo iz razloga vlasništva, već naglašavamo da Vlada FBiH prije bilo kave odluke o daljoj privatizaciji mora vrlo jasno zakonski definirati sva otvorena pitanja koja se odnose na: metode i način privatizacije, status i uporabu telekomunikacijske infrastrukture, zaštitu interesa i prava FBiH, socijalno zbrinjavanje radnika, prijenos dionica na zaposlene radnike (kolektivni ugovor), kaže Obad.
Nema analiza
Govoreći o tome koliko je moguća privatizacija Obad podsjeća na dešavanja iz 2006. i 2007. kada je tadašnji premijer Nedžad Branković pokrenuo priču o prodaji telekoma i kada je javnost ovom procesu rekla NE. Tada su nakon provedene rasprave na temu “Politika privatizacije sektora telekomunikacija u FBiH” u Zastupničkom domu PFBiH usvojeni zaključci koji nikada nisu provedeni.
Obad smatra kako prave stručne analize o privatizaciji od domaćih stručnjaka zapravo nemamo, već se naprotiv može zaključiti da se uglavnom priželjkuju progurati parcijalni interesi koji bi zadovoljili samo one koji od privatizacije ili prodaje kratkoročno i dugoročno profitiraju. Demantira i navode pojedinaca iz vlasti i samozvanih stručnjaka koji tvrde da država ne može biti dobar poslodavac te navodi pozitivan primjer iz regije. Priča kako su neke zemlje poput Srbije odlučile telekome vratiti u državno vlasništvo, što je preporodilo poduzeće. Srbija je, kaže Obad, trebala biti primjer federalnom premijeru kako se posluje jer je ova zemlja preko svoga poduzeća Telekoma Srbije kupila i preporodila Telekom RS-a 2006. godine kome je prošle godine bila udvostručena dobit u odnosu na 2005.
-Pitanje za Novalića i Vladu je kako to da Srbija umije da gospodari svojim telekomom i širi se uspješno u okruženju, a Federacija ne umije i kako to da jedva čeka da se riješi brige upravljanja posljednjim velikim poduzećima, pita se Obad. Ukazuje i na drugu stranu prodaje Telekoma RS-a navodeći kako RS-u ova prodaja nije donijela ništa osim što je Vladi omogućila da kroz dva mandata od tog novca krpi proračunske rupe. Sa druge strane Obad podsjeća na niz slučajeva gdje je privatizacija uništila telekom operatere. Najveći gubitnici nakon privatizacije ostaju radnici tih poduzeća i građani. Nakon prodaje Hrvatskog telekoma otpušten je ogroman broj ljudi, a plaće u tim poduzećima postale su mizerija, poduzeće ima problem sa infrastrukturom, investicijama, padom kvalitete usluga i rastom cijena usluga. Razlog ovakvog tanja, kaže Obad jeste što vlasniku poduzeća Deutsche Telekomu (DT) iz dana u dan samo rastu apetiti i želja za novim i većim profitom koji odlazi izvan zemlje.
Prava radnika
Obad se osvrnuo i na prava radnika kada je u pitanju privatizacija. Sindikat smatra kako Vlada prije eventualne privatizacije treba ponuditi radnicima ESOP plan ili program radničke privatizacije. Radnici na ovaj način nakon određenog vremenskog pridoda (obično 5 – 7 godina) postaju i suvlasnici poduzeća. Ovaj model, kaže Obad, pokazao se u velikom broju slučajeva dobar.
Skreće pozornost i na to kako radnici u slučaju privatizacije a sa stanovišta novog Zakona o radu i izmjena i dopuna istog, te neusuglašenih kolektivnih ugovora ostaju potpuno nezaštićeni. Kaže i kako su otpremnine u slučaju tehnološkog viška sada propisane u visina 6 prosječnih isplaćenih plaća radnika.
U sindikatu BH Telekoma razgovarali smo sa nekoliko čelnih ljudi koji su skoro identičnog stava kao Obad, no zbog nesporazuma unutar samoga sindikata nisu željeli javno iznositi stavove. Smatraju kako se priča o privatizaciji neće završiti tako lako kako je to Novalić zamislio.
Isisavanje novca
Ne postoji privatizirani telekom operater u kome su cijene usluga pale na način koji su očekivali potrošači, nego naprotiv, u principu su se uvećavale trostruko, a da ne govorimo da je taj proces istovremeno i generator nove sirotinje kroz masovna otpuštanja zaposlenih radnika sa osnovnim ciljem uvećanja profita za novog vlasnika, kaže Obad. Isto tako ne postoji niti jedan privatizirani telekom operator u koga je kupac ulagao svoj kapital, nego ga je samo financijski isisavao.
Neriješeni odnosi u HT-u
Sindikat HT-a podsjeća Vladu kako su, između ostalog, bili dužni da pojasne zašto do sada nije revidiran zaključeni „Sporazum o JP HT d.o.o. Mostar u skladu sa programom pripajanja HT Mobilne d.o.o. Mostar iz 2006. godine“, a koji je implementiran u Statut JP HT Mostar, drugim riječima rečeno, zašto su pojedine odredbe Statuta poduzeća „starije“ od Zakona u Federaciji BiH, odnosno nezakonite!? Pero Obad pojašnjava kako je Statutom poduzeća većinski vlasnik Vlada FBiH stavljena u nepovoljniji položaj, a njena upravljačka prava dovedena u pitanje, jer je opće poznato pravilo prekršeno, da upravljaš toliko koliko si i vlasnik. Znači ovim Statutom regulirana je vlasnička struktura HT-a Mostar, ali i način upravljanja društvom, kao i “pravo preče kupnje“ T-HT-u Zagreb u slučaju prodaje preostalog državnog kapitala.
-Pravo preče kupnje koje je definirano člankom 13. Statuta JP HT d.d. Mostar u slučaju dioničkih društva jednostavno ne postoji, a odredbama Statuta je propisano da se donošenje odluka od strane Nadzornog odbora i Skupštine društva ne može donijeti bez suglasnosti T-HT-a Zagreb govori o poslovno privilegiranom položaju s obzirom da T-HT Zagreb ima 39,10% vlasništva u HT-u, priča Obad.
Nadzorni odbor broji 11 članova, od čega 5 članova T-HT Zagreb i 6 članova koji predstavljaju Vladu FBiH. Strateške odluke se donose sa 9 glasova iz čega se upravo vidi i potvrđuje privilegiranost T-HT-a Zagreb.
Bez obzira na namjere koje je pokazivala Vlada Federacija BiH u prošlim mandatima, još nije putem tijela upravljanja u poduzeću usklađen Statut poduzeća sa zakonima Federacije BiH, iako je to naloženo i presudom Županijskog suda u Sarajevu. Umjesto toga ukinuto je u 2009. pravo prevage direktora u slučaju da glasovanje na Upravi društva bude neriješeno. Kaže i kako je i u unutarnjoj organizaciji poduzeća također napravljen debalans odnosa u korist HT-a Zagreb.
Preuzeto sa Web stranice http://dnevni-list.ba/web1/sindikati-protiv-privatizacije-zasto-se-novalic-zeli-rijesiti-telekoma/