Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica uzrokovanih rastom cijena osnovnih životnih namirnica donijela Uredbu kojom se uređuje pravo na isplatu pomoći od strane poslodavca, dinamika isplate i način realizacije. Pravo na ovu pomoć, uslijed inflatornog rasta cijena, ima osoba koja ima zasnovan radni odnos sa poslodavcem u skladu s članom 4. Zakona o radu.
Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći u maksimalnom iznosu do 2.768 KM u skladu s financijskim mogućnostima i pravilima propisanim ovom uredbom. Također, može izvršiti isplatu pomoći i u iznosu koji je manji od ovog iznosa. Pomoć se može isplatiti u razdoblju od dana stupanja na snagu ove uredbe, a najkasnije do dana prestanka njenog važenja, odnosno do 31.12.2024. godine. Ova pomoć se ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu.
Uredbom je precizirano da se isplata pomoći može izvršiti do maksimalno šest isplata, s tim da ukupan iznos ne može preći 2.768 KM. Također, pomoć se može isplatiti i jednokratnom isplatom. Pravo na isplatu pomoći imaju svi zaposlenici koji su zatečeni u radnom odnosu na dan donošenja akta koji je poslodavac dužan donijeti (na primjer, odluka, pravilnik) kojim će se, između ostalog, urediti iznos pomoći, datum isplate, broj tranši i uvjeti isplate, a bez diskriminacije na bilo koji način.
Kako je navedeno u obrazloženju Uredbe, isplata neoporezive pomoći radnicima će direktno imati utjecaj na povećanje njihove kupovne moći i lakše podnošenje inflatornog pritiska uzrokovanog i vanjskim i internim utjecajima na koje oni ne mogu utjecati. S aspekta pravednosti, mjera ima za cilj povećanje socijalne pravde, posebno uzimajući u obzir zaposlene sa najnižim primanjima. Prema podacima Porezne uprave, oko 120.000 radnika prima najnižu plaću, a još dodatnih 70.000 radnika prima nešto višu plaću od najniže, odnosno plaću u iznosu do 800 KM. S druge strane, naglašeno je da ovu mjeru treba razmatrati i s aspekta poslodavaca i to sa više strana. Prvenstveno, treba imati u vidu da će poslodavci imati priliku kroz ovu Uredbu pomoći svojim zaposlenicima, a bez dodatnog poreznog opterećenja, dok će s druge strane ova mjera doprinijeti zadržavanju radnih mjesta i smanjenju fluktuacije radnika.
Istaknuto je da je ova uredba samo dio seta fiskalnih mjera koje kroz svoje programe rada planira provesti Vlada FBiH, a posebno se to odnosi na donošenje novih zakona o doprinosima i porezu na dohodak, te se Uredba treba posmatrati u cjelokupnom kontekstu mjera koje provodi Vlada. Sve ove mjere u kombinaciji sa investicijskim ciklusom u polju prometne povezanosti imaju cilj generirati veći ekonomski rast Federacije BiH.
Navedeno je da s propisanom pomoći svaki radnik može dobiti do 2.768 KM u periodu važenja Uredbe, što iznosi 461 KM na mjesečnoj razini. Potpuna primjena ove uredbe osigurat će da minimalno mjesečno primanje koje zaposlenik primi putem transakcijskog računa bude iznad prosječne neto plaće u FBiH, uključujući i naknade koje poslodavci isplaćuju zaposlenicima. Ovom Uredbom, Vlada FBiH omogućava, ali ne propisuje obavezu, da poslodavci svojim zaposlenicima isplate novčanu pomoć.
